Šta je dermatitis i zašto nastaje
Dermatitis je upala kože, a ne jedna bolest sa istim uzrokom i terapijom kod svih pasa. Može se javiti kod pasa bilo koje rase i uzrasta. Uzroci uključuju alergije, spoljašnje parazite, iritaciju, povrede i infekcije. Više problema često postoji istovremeno: na primer, alergijski svrab podstiče češanje, a oštećena koža pogoduje razmnožavanju bakterija i kvasnica.
Stres može pojačati lizanje i pogoršati postojeće promene, ali ne treba ga proglasiti uzrokom pre nego što se isključe svrab, bol i drugi zdravstveni problemi. Ishod lečenja zavisi od uzroka: neke promene se povlače nakon odgovarajuće terapije, dok hronične alergijske bolesti često zahtevaju dugoročnu kontrolu.
Simptomi i kada potražiti pomoć
Promene na koži i ponašanju mogu ukazivati na dermatitis, ali same po sebi ne otkrivaju njegov uzrok. Obratite pažnju na sledeće znake:
crvenilo, otok ili topliju kožu na zahvaćenom mestu;
češanje, grickanje, lizanje ili trljanje o predmete;
proređenu dlaku ili ogoljena područja;
perutanje, kraste, masnu kožu ili neprijatan miris;
vlažne rane, iscedak ili bolne čvoriće, uključujući promene između prstiju;
nemir, osetljivost na dodir ili šepanje kada su zahvaćene šape.
Zakažite pregled ako svrab traje, ponavlja se ili dovodi do povreda kože. Pregled istog dana potreban je kod naglog širenja vlažne rane, jakog bola, gnojnog iscetka, izraženog otoka, malaksalosti ili povišene telesne temperature. Otežano disanje, kolaps ili nagli otok njuške zahtevaju hitnu veterinarsku pomoć.
Kako veterinar postavlja dijagnozu
Veterinar pregleda kožu, dlaku, uši i opšte stanje psa. Važno je kada su promene počele, da li su sezonske, čime se pas hrani, koje lekove dobija i kakva se zaštita od parazita koristi. Ponesite podatke o prethodnim terapijama i, ako ih imate, fotografije razvoja promena.

U zavisnosti od nalaza, pregled može uključiti citološki pregled uzorka kože, strugotine radi traženja parazita, ispitivanje na gljivice ili bakteriološku kulturu. Krvne analize i biopsija koriste se kada postoje odgovarajuće indikacije; nisu potrebne svakom psu. Ne postoji jedan test koji pouzdano otkriva sve uzroke dermatitisa.
Kod sumnje na alergiju na hranu obično se sprovodi stroga eliminaciona dijeta, često oko osam nedelja ili duže prema planu veterinara, a zatim kontrolisano ponovno uvođenje prethodne hrane. Tokom dijete nisu dozvoljene neplanirane poslastice i drugi izvori hrane. Testovi krvi ili pljuvačke ne mogu pouzdano zameniti ovaj postupak. Atopski dermatitis dijagnostikuje se na osnovu istorije bolesti, pregleda i isključivanja drugih uzroka; alergološki testovi mogu pomoći u izboru alergena za imunoterapiju.
Pre pregleda nemojte samoinicijativno nanositi lekovite masti ili jake antiseptike, jer mogu iritirati kožu i izmeniti nalaz. Ako pas već prima propisanu terapiju, pitajte veterinara da li je treba nastaviti pre uzimanja uzoraka.
Lečenje dermatitisa
Lečenje je usmereno na uzrok, ublažavanje svraba i bola i saniranje eventualne infekcije. Može uključivati zaštitu od parazita, lokalnu negu, promenu ishrane ili lekove protiv upale i svraba. Atopski dermatitis često zahteva dugoročan, individualno prilagođen plan. Poboljšanje izgleda kože nije razlog da se terapija prekine bez dogovora sa veterinarom.

Antibiotici i lekovi protiv gljivica koriste se kada pregled i nalazi ukažu na odgovarajuću infekciju. Nisu potrebni za svaki dermatitis, a izbor lokalne ili sistemske terapije zavisi od težine i dubine promena. Antihistaminici kod pasa imaju promenljiv i često ograničen efekat na svrab. Preparati za zaštitu jetre nisu rutinski potrebni uz svaki antibiotik. Sve lekove, uključujući dozu i trajanje primene, određuje veterinar.
Do pregleda sprečite dodatno lizanje i grickanje odgovarajućom zaštitnom kragnom, ako je pas podnosi. Ne dajte lekove za ljude i ne koristite alkohol, hidrogen, etarska ulja ili agresivne preparate na upaljenoj koži. Lekoviti šamponi i drugi lokalni preparati biraju se prema nalazu. Ultraljubičasto ili infracrveno zračenje nije standardna kućna terapija i ne treba ga samostalno primenjivati.
Česti oblici dermatitisa
Pododermatitis: upala kože šapa
Pododermatitis označava upalu kože šapa, uključujući prostor između prstiju i jastučiće. Može izazvati crvenilo, otok, bolne čvoriće, ranice, lizanje i šepanje. Ne predstavlja jedan određeni uzrok: iza promena mogu stajati alergija, strano telo, povreda, paraziti ili infekcija, a ređe i druge bolesti.

Bolna ili otečena šapa zahteva pregled. Nemojte cediti čvoriće ni duboko kopati po rani u potrazi za stranim telom. Stalno lizanje održava upalu, pa veterinar može preporučiti zaštitnu kragnu i ciljanu terapiju.
Seboreja i seboroični dermatitis
Perutanje i masna koža mogu biti praćeni crvenilom, mirisom i svrabom. Nasledni poremećaji stvaranja i obnavljanja površinskog sloja kože postoje, ali su ove promene često sekundarne u odnosu na alergije, parazite, infekcije ili hormonske bolesti. Zato nije dovoljno samo ukloniti perut.

Veterinar bira odgovarajući šampon i učestalost kupanja prema stanju kože, uz lečenje osnovnog uzroka. Šamponi namenjeni ljudima i nasumično odabrani lekoviti preparati mogu dodatno iritirati kožu.
Akralni dermatitis usled lizanja
Uporno lizanje jednog mesta, najčešće na donjem delu noge, može dovesti do zadebljale, ogoljene ili ulcerisane promene. Pokretač može biti svrab, bol u koži ili zglobu, infekcija ili problem u ponašanju. Češće se opisuje kod nekih velikih rasa, ali može nastati i kod drugih pasa.

Lečenje obuhvata traženje i rešavanje uzroka, negu promene i sprečavanje lizanja. Ako postoji bihevioralna komponenta, korisni su prilagođavanje rutine i stručna pomoć; kažnjavanje psa ne rešava problem.
Piotraumatski dermatitis ili „hot spot“
Akutni vlažni dermatitis je crvena, vlažna i često bolna promena koja može brzo da se proširi. Nastaje nakon intenzivnog češanja ili lizanja, a često je praćen bakterijskim razmnožavanjem. Gusta dlaka, zadržavanje vlage i toplo vreme mogu pogodovati nastanku, ali treba potražiti i početni uzrok svraba, poput buva ili problema sa ušima. Potreban je brz pregled; ne pokušavajte da makazama šišate bolnu kožu.
Alergijski i kontaktni dermatitis
Alergijska kožna bolest može biti povezana sa pljuvačkom buva, hranom ili alergenima iz okruženja. Svrab, crvenilo, gubitak dlake i ponavljane upale ušiju mogu biti deo kliničke slike. Kontakt sa sredstvima za čišćenje ili kozmetikom može izazvati iritaciju, a ponekad i alergijsku reakciju. Kontaktni dermatitis nije ograničen na pse koji žive u stanu.
Atopski dermatitis
Atopski dermatitis je hronična upalna i svrbljiva bolest kože povezana sa naslednom predispozicijom i često sa alergenima iz okruženja. Obično počinje kod mladih pasa, ali uzrast pojave varira. Često su zahvaćeni šape, lice, uši, pazuh i prepone. Češanje i sekundarne infekcije mogu dovesti do zadebljanja i tamnjenja kože.
Cilj je dugoročno smanjenje svraba i učestalosti pogoršanja, a ne obećanje trajnog izlečenja. Plan može uključivati negu kože, kontrolu infekcija, lekove protiv svraba i, kod odabranih pasa, alergensku imunoterapiju. Terapija se prilagođava odgovoru psa i kontrolnim pregledima.
Dermatitis povezan sa buvama i drugim parazitima
Alergijski dermatitis na ujede buva nastaje zbog preosetljivosti na njihovu pljuvačku. I mali broj ujeda može izazvati jak svrab, naročito oko korena repa, na leđima i zadnjim delovima tela. Odsustvo vidljivih buva ne isključuje ovaj problem. Grinje mogu izazvati druge kožne bolesti koje zahtevaju posebnu dijagnostiku i terapiju; crevni paraziti nisu uobičajen uzrok ovog oblika dermatitisa.

Veterinar bira antiparazitski preparat prema vrsti parazita, uzrastu, težini i zdravstvenom stanju psa. Kod buva je često potrebno obuhvatiti sve ljubimce u domaćinstvu odgovarajućim preparatima i očistiti ležajeve i prostor. Preparati nisu međusobno zamenljivi: neki proizvodi za pse veoma su otrovni za mačke. Kod štenadi posebno proverite dozvoljeni uzrast i težinu za primenu.
Ušne grinje ne treba dijagnostikovati samo prema izgledu iscetka. Slične simptome daju i druge upale uha. Ne sipajte nasumično kapi u bolno uho: pregled ušnog kanala i bubne opne važan je za bezbedan izbor terapije.
Kako smanjiti rizik od ponovnih promena
Nije moguće sprečiti svaki dermatitis, ali redovna nega i praćenje promena mogu pomoći:
Sprovodite zaštitu od parazita prema savetu veterinara i beležite primenjene preparate i datume.
Obezbedite potpunu, uravnoteženu ishranu; kod eliminacione dijete strogo pratite dogovoreni plan.
Pregledajte kožu, uši i šape, naročito ako pas počne češće da ih liže.
Posle kontakta sa blatom ili solju isperite šape i pažljivo osušite prostor između prstiju.
Održavajte dlaku bez ućebanih delova i osušite psa posle kupanja. Šišanje prilagodite tipu dlake; nije potrebno svakom psu.
Koristite blage preparate namenjene psima, a lekovite šampone samo po preporuci veterinara.
Birajte ogrlicu ili am odgovarajuće veličine i proveravajte da li izazivaju trenje.
Ne ponavljajte staru terapiju na svoju ruku: slično izgledajuće promene mogu imati različite uzroke.