Šta je treći očni kapak?
Psi nemaju „treće oko”, već treći očni kapak, koji se naziva i treći kapak ili niktitirajuća membrana. Nalazi se u unutrašnjem uglu oka i obično je samo delimično vidljiv. Pomaže u zaštiti površine oka i raspoređivanju suznog filma.

Treći kapak podupire hrskavica oblika slova T, prekrivena konjunktivom, odnosno vežnjačom. Uz njegovu osnovu nalazi se žlezda koja stvara značajan deo suza. Zato je očuvanje ove žlezde važno za dugoročno zdravlje oka.
Najčešće promene i bolesti
Iznenadna ili trajna vidljivost trećeg kapka, crvenilo, otok i izrasline nisu jedna ista bolest. Promena može poticati od samog kapka, ali može biti i posledica bola u oku, povrede ili drugog zdravstvenog problema.
Prolaps žlezde trećeg kapka
Prolaps znači da se žlezda pomerila iz svog uobičajenog položaja. Tada se u unutrašnjem uglu oka vidi ružičasta ili crvena zaobljena masa. Ova promena često se naziva „cherry eye”. Može zahvatiti jedno ili oba oka i češće se javlja kod mladih pasa.

Slabost tkiva koje drži žlezdu na mestu može doprineti prolapsu. Sklonost postoji kod pojedinih rasa, među kojima su buldozi, koker španijeli i biglovi, ali promena može nastati i kod drugih pasa. Nisu svi predisponirani psi kratkonjuški, niti će svaki pas tih rasa razviti problem.
Lečenje najčešće podrazumeva hirurško vraćanje i učvršćivanje žlezde uz njeno očuvanje. Uklanjanje žlezde povećava rizik od suvog oka i nije uobičajeno rešenje za prolaps. Suvo oko ne nastaje kod svakog psa sa prolapsom, ali proizvodnju suza treba pratiti. Prolaps se može ponovo javiti i nakon operacije.
Iskrivljenje hrskavice trećeg kapka
Hrskavica može da se savije i promeni položaj ivice trećeg kapka, najčešće tako da se ona izvrne ka spolja. To se naziva everzija. Promena se viđa naročito kod mladih pasa pojedinih velikih i džinovskih rasa, uključujući nemačku dogu. Može ličiti na prolaps žlezde, a oba problema mogu postojati istovremeno.

Ako iskrivljenje izaziva iritaciju ili ometa funkciju kapka, veterinarski oftalmolog može preporučiti hiruršku korekciju. Postupak se bira prema obliku promene, uz nastojanje da se sačuvaju funkcija kapka i njegova žlezda.
Protruzija: kada treći kapak prekriva oko
Protruzija je pojačana vidljivost ili pomeranje trećeg kapka preko površine oka. Nije isto što i prolaps žlezde. Može pratiti bol u oku, povredu rožnjače, strano telo, povlačenje očne jabučice u očnu duplju ili određene neurološke poremećaje. Obostrana protruzija može se javiti i kod opšte bolesti, dehidratacije ili izražene iscrpljenosti.

Kod Hornerovog sindroma dolazi do poremećaja simpatičke nervne inervacije oka. Tipični znaci su sužena zenica, spušten gornji kapak, povučena očna jabučica i izražen treći kapak na zahvaćenoj strani. Gubitak osećaja na licu nije tipičan znak ovog sindroma. Uzroci mogu uključivati bolesti srednjeg uha ili povrede, a ponekad se uzrok ne utvrdi.
Povrede i rascepi
Treći kapak može biti povređen kandžom, granom ili drugim oštrim predmetom. Mogu se pojaviti krvarenje, suzenje, žmirkanje i nepravilna ivica kapka. I mala rana zahteva pregled, jer istovremeno može postojati povreda rožnjače ili dubljih delova oka. Veći rascepi ponekad se hirurški zbrinjavaju radi očuvanja oblika i funkcije kapka.
Izrasline i tumori
Izraslina na trećem kapku nije nužno tumor, a njen izgled ne može pouzdano pokazati da li je benigna ili maligna. Promene koje rastu, krvare ili nadražuju rožnjaču treba pregledati. Za utvrđivanje prirode promene mogu biti potrebni uzorak tkiva i histopatološka analiza.

Obim operacije zavisi od vrste, veličine i položaja promene. Nije uvek potrebno ukloniti ceo treći kapak. Ako uklanjanje zahvati i žlezdu, povećava se rizik od nedovoljne proizvodnje suza, pa su potrebne kontrole. Dodatno onkološko lečenje određuje se prema nalazu, a nije neophodno za svaki tumor.
Plazmom: imunoposredovana upala
Plazmom je naziv za hroničnu imunoposredovanu upalu trećeg kapka. Može izazvati crvenilo, zadebljanje, neravnu površinu i gubitak pigmenta. Češće se opisuje kod nemačkih ovčara i srodnih pasa, ali rasa sama po sebi nije dovoljna za dijagnozu.

Plazmom može biti udružen sa panusom, hroničnim površinskim zapaljenjem rožnjače. Panus nije „odbacivanje ćelija” rožnjače: na njenoj površini nastaju upalno tkivo, krvni sudovi i pigmentacija, koji mogu ugroziti vid. Ultraljubičasto zračenje može doprineti pogoršanju ovih bolesti.
Lečenje obično uključuje lokalne lekove koji smanjuju upalu i imunsku reakciju, uz dugoročne kontrole. Antibiotici ne leče sam imunoposredovani proces. Smanjenje izlaganja jakom suncu, a kod nekih pasa i odgovarajuće zaštitne naočare, mogu biti dopunske mere prema savetu veterinara, ali ne zamenjuju terapiju.
Rasne sklonosti nisu pravilo
Kod pojedinih rasa češće se javljaju prolaps žlezde, iskrivljenje hrskavice ili imunoposredovane bolesti oka. Ipak, svaki pas, uključujući mešanca, može imati problem sa trećim kapkom. Pri izboru šteneta korisno je pitati za očne bolesti roditelja, ali odsustvo poznatih problema ne garantuje da će štene biti bez njih.

Simptomi i kada je pregled hitan
Obratite pažnju na novu crvenu masu u uglu oka, trajno izražen treći kapak, otok, pojačano suzenje, sluzav ili gnojan iscedak i trljanje oka šapom. Očuvan apetit i normalno ponašanje ne isključuju ozbiljnu očnu bolest.

Odmah potražite veterinarsku pomoć ako pas drži oko zatvoreno, jako žmirka ili pokazuje bol, ako je oko povređeno ili krvari, rožnjača postane zamućena, oko izgleda uvećano ili pas naglo slabije vidi. Ne čekajte da kapi kupljene na svoju ruku deluju.
Novonastalu crvenu masu ili treći kapak koji ostaje izražen dok je pas budan treba pregledati što pre, čak i ako nema očiglednog bola. Promene veličine zenica, naginjanje glave, nestabilan hod ili bol i iscedak iz uha takođe prijavite veterinaru.
Kako se postavlja dijagnoza?
Veterinar pregleda treći kapak, žlezdu, rožnjaču i ostale delove oka. Neke promene mogu se prepoznati pregledom, ali za utvrđivanje uzroka i mogućih komplikacija često su potrebni dodatni testovi.

Pregled može uključiti merenje proizvodnje suza, bojenje rožnjače fluoresceinom radi otkrivanja oštećenja i merenje očnog pritiska. Kod sumnjive izrasline mogu se preporučiti citologija ili biopsija sa histopatologijom. Prisustvo plazma ćelija samo po sebi nije dovoljan dokaz za svaku imunoposredovanu bolest.
Ako nalazi ukazuju na neurološki poremećaj ili opštu bolest, mogu biti potrebni pregled ušiju, laboratorijske analize i, u odabranim slučajevima, snimanje. Kod potvrđenog ili sumnjivog malignog tumora dodatna ispitivanja biraju se prema vrsti tumora i mogućnosti njegovog širenja.
Lečenje i nega posle zahvata
Ne leče se sve bolesti trećeg kapka operacijom. Prolaps žlezde i određene deformacije često zahtevaju hirurško zbrinjavanje, dok se upale i protruzija leče prema uzroku. Izbor terapije zavisi i od stanja rožnjače i proizvodnje suza.

Za vraćanje prolapsirane žlezde postoje različite operativne tehnike, uključujući formiranje džepa u konjunktivi. Hirurg bira tehniku i materijal za šivenje prema nalazu. Posle operacije primenjuju se propisani lekovi, zaštitna kragna i kontrolni pregledi. Ne pokušavajte sami da vratite žlezdu na mesto.
Imunoposredovane bolesti često zahtevaju dugotrajnu terapiju i prilagođavanje lekova na kontrolama. Kortikosteroidne kapi mogu biti štetne ako postoji oštećenje rožnjače, pa ih ne treba koristiti bez pregleda. Ni antibiotike ni preparate za snižavanje očnog pritiska ne treba davati bez dijagnoze.

Kod protruzije je ključno lečiti osnovni problem. Povreda rožnjače, glaukom, bolest uha i neurološki poremećaj zahtevaju različite postupke. Samo uklanjanje vidljivog simptoma nije dovoljan cilj lečenja.
Treći kapak kod štenaca
Građa trećeg kapka kod šteneta ista je kao kod odraslog psa, a pigmentacija se može menjati tokom odrastanja. Kapak može biti vidljiv tokom spavanja ili kratko nakon buđenja. Ako ostaje izražen dok je štene potpuno budno, ili je crven, otečen i praćen iscetkom ili žmirkanjem, potreban je pregled.

Prolaps žlezde i iskrivljenje hrskavice često se prvi put uočavaju kod mladih pasa. Ne pripisujte trajnu promenu samo uzrastu šteneta.
Šta možete da uradite kod kuće?
Sprečavajte sukobe sa drugim životinjama i trljanje povređenog oka. Ako pas uporno češe oko, pravilno postavljena zaštitna kragna može pomoći do pregleda. Ne pritiskajte oko, ne povlačite treći kapak i ne pokušavajte da izvadite zaboden predmet.

Površinski iscedak sa kože oko oka možete nežno obrisati čistom gazom navlaženom sterilnim fiziološkim rastvorom. Ne koristite čaj, sapun, šampon, sredstva za dezinfekciju ili rastvor za kontaktna sočiva u oku. Čišćenje nije zamena za pregled.
Ne dajte lekovite kapi preventivno i ne koristite ostatke prethodne terapije bez saveta veterinara. Veštačke suze mogu biti pomoć u određenim stanjima, ali ne rešavaju uzrok crvenila ili protruzije. Naočare nisu potrebne svakom ovčaru; zaštita od UV zračenja razmatra se posebno kod pasa sa odgovarajućom dijagnozom.
Odgovori na često postavljana pitanja
Da li vidljiv treći kapak uvek znači bolest?
Ne. Manji deo kapka može se normalno videti u unutrašnjem uglu oka, a njegova vidljivost se može povećati tokom spavanja. Važne su promene u odnosu na uobičajen izgled: trajna protruzija, nova crvena masa, otok, iscedak ili bol zahtevaju pregled.
Šta da radim ako je treći kapak crven ili otečen?
Zakažite pregled što pre i sprečite psa da trlja oko. Kod bola, žmirkanja, povrede, zamućenja ili promene vida potražite pomoć odmah. Nemojte prvo isprobavati različite kapi niti odlagati pregled zato što pas normalno jede i igra se.
