Bolest Kushinga kod pasa – osnove
- Glavni faktor razvoja Kushingovog sindroma je prekomerna količina kortizola, koja je uzrokovana disfunkcijom hipofize iz različitih razloga.
- Bolest se klasifikuje prema uzrocima na genetsku, jatrogenu, primarnu i povezanu sa tumorima hipofize.
- Simptomi Kushingovog sindroma kod pasa: učestalo mokrenje, povećan apetit i žeđ, miris amonijaka sa tela, neodređenost u ishrani.
- Dijagnostika: hormonski testovi, analize krvi i urina, ultrazvučno ispitivanje, kompjuterska tomografija, magnetska rezonancija.
- Lečenje: konzervativno (citostatici, imunomodulatori, lekovi za normalizaciju pritiska, antifungalni lekovi) ili operativno (uklanjanje žlezde).
- Nega obolelog životinjskog uključuje pridržavanje dijete i primenu lekova koje je izdao veterinarski lekar.
- Prognoza u početnim fazama je povoljna, dalje – opreznija.
- Specifična preventiva bolesti ne postoji.
Sindrom Kushinga kod pasa – šta je to?

Ovaj sindrom predstavlja kombinaciju znakova prekomerne proizvodnje kortizola, izazvane različitim uzrocima. Kortizol je poznat kao hormon stresa, koji se sintetizuje u nadbubrežnim žlezdama – parnim organima-žlezdama smeštenim iznad bubrega. Ovaj hormon kontroliše metabolizam ugljenih hidrata i doprinosi normalizaciji arterijskog pritiska. U vanrednim, stresnim situacijama, povećana količina ovog hormona pomaže životinji da se brani od predatora, bježi ili napada. Međutim, ako se višak kortizola primećuje konstantno, to dovodi do ubrzanog starenja organizma i supresije funkcija unutrašnjih organa.
Bolest Kushinga kod pasa je isti sindrom, ali izazvana samo jednim uzrokom, disfunkcijom hipofize (hipofizarni hiperadrenokorticizam). Hipofiza je mala žlezda u mozgu koja reguliše nivo kortizola. Adrenokortikotropni hormon (ACTH), koji proizvodi prednji režanj hipofize, takođe kontroliše nivo kortizola. U narednom tekstu, radi jednostavnosti, sve forme hiperadrenokorticizma se tretiraju kao 'Kushingov sindrom'.
Klasifikacija bolesti
Postoji nekoliko oblika bolesti u zavisnosti od etiologije, odnosno uzroka i uslova nastanka patologije:
- Primarni – povezan sa promenama u radu nadbubrežnih žlezda.
- Genetski – nasledanog karaktera.
- Jatrogeni sindrom – nastaje usled nekontrolisanog uzimanja hormonskih lekova.
- Povezan sa tumorima hipofize ili okolnih struktura.
Poslednji oblik sindroma češće se susreće od ostalih.
Uzroci Kushingove bolesti kod pasa

Kao što smo već utvrdili, osnovni uzrok bolesti je prekomerna sinteza kortizola.
Ovo poremećaj može se razviti zbog niza faktora:
- Nepravilna doza ili nekontrolisano uzimanje hormona;
- Adenom ili tumori hipofize, usled kojih žlezda šalje pogrešne signale nadbubrežnim žlezdama;
- Maligne tumore nadbubrežnih žlezda, koji stimulišu pojačanu proizvodnju hormona;
- Genetska predispozicija.

Nasledna predispozicija je češća kod mladih životinja. Najviše podložne u tome su bići, ovčarke, basin-hausnidi, terijeri, bokseri, taksi.
Najčešće se bolest dijagnostikuje kod životinja starijih od 7 godina.
Simptomi Kushingovog sindroma kod pasa

Već u početnoj fazi vlasnik može primetiti promene u ponašanju psa, kao i pogoršanje njegovog zdravstvenog stanja. To omogućava pravovremeno obraćanje veterinarskom stručnjaku.
Treba biti oprezan ako primetite da je vaš ljubimac učestalije mokrio, iako je ranije mogao da zadrži mokrenje do šetnje. Pas može ostavljati 'mokrina' unutar kuće jer ne može zadržati povećane potrebe za mokrenjem.
Takođe, životinja može razviti povećan apetit bez osećaja sitosti i jaku žeđ. Pored toga, ljubimac može postati neodlučan u ishrani i konzumirati čak i ono što je ranije izazivalo odbojnost. Pri tome ne dobija na težini, a naprotiv, čak je gubi. Kasnije vlasnici mogu primetiti neprijatan amonijakalni miris sa tela ljubimca.
Simptomi se ne pojavljuju odmah, jer se Kushingov sindrom kod pasa razvija postepeno.
Ako se previđaju primarni simptomi, bolest će progresirati.

Kasnije kod životinja raste abdomen, pojavljuju se simetrični gubitci dlake sa strana, stomaka, leđa. Međutim, svrab se obično ne manifestuje. Na koži se javljaju rane i erozije. Kod ljubimca se može primetiti otežano disanje, gubitak težine, atrofija mišića. Kasnije pasima atrofiraju reproduktivne žlezde (kod ženki prestaje estrus, kod mužjaka atrofiraju testisi), tanke kosti, što dovodi do čestih preloma.
Uz postojeću patologiju često se dodaju i druge bolesti: osteoporozu, dijabetes, probleme sa srcem i gastrointestinalnim traktom.
Dijagnostika bolesti

Za dijagnostiku Kushingovog sindroma vlasnik treba da odvede ljubimca u veterinarsku kliniku. Dijagnostički postupci obično počinju vizuelnim pregledom i prikupljanjem anamneze, odnosno istragom vlasnika o ishrani, zdravstvenom stanju i životnim navikama ljubimca. Iako bolest ima izražene simptome koji omogućavaju sumnju na nju, mogu biti potrebna dodatna laboratorijska i instrumentalna ispitivanja.
Za dijagnostiku Kushingovog sindroma kod psa, veterinar može preporučiti:
- Kompletna krvna slika (OAK) i biohemijska analiza krvi (BAK);
- Analiza urina (na protein);
- Hormonski testovi;
- Ultrazvučno ispitivanje abdomena za otkrivanje tumora u nadbubrežnim žlezdama;
- Magnetska rezonanca i kompjuterska tomografija za otkrivanje tumora mozga.

Takođe, veterinar može predložiti testove sa deksametazonom. Deksametazon je sintetski sintetizovani hormon, analogan kortizolu koji luči kora nadbubrežnih žlezda.
U veterinarskoj praksi se mali deksametazonski test (sa malom koncentracijom leka) sprovodi pri sumnji na hipofizarnu prirodu bolesti. U tu svrhu, psu se daje mala količina deksametazona (0,015 mg/kg). Praćenje rezultata se vrši nakon 4 sata i nakon 8 sati. Uvođenjem leka smanjuje se proizvodnja ACTH, što dovodi do smanjenja sopstvene proizvodnje kortizola. Ovaj test se može koristiti pri sumnji na funkcionalne tumore nadbubrežnih žlezda sa naknadnom diferencijalnom dijagnozom.
Nedostaci testa uključuju dugotrajnost izvođenja i nepouzdane rezultate ako je bolest jatrogenog karaktera.
Pored malog testa, postoji i veliki deksametazonski test – pri njemu se daje veća doza hormona i prati reakcija na tu koncentraciju. Povećane doze hormona kod obolelih životinja supresuju sekreciju ACTH, što dovodi do smanjenja nivoa kortizola u krvi. Sprovodi se pri sumnji na neoplastičnu patologiju nadbubrežnih žlezda (postojanje tumora).
Pre testiranja sa deksametazonom, životinja mora da bude na 8-satnoj postnoj dijeti i odustane od određenih lekova koji mogu izmeniti rezultate istraživanja. Na primer, rezultati se iskrivljuju upotrebom estrogena, progesterona, antikonvulzivnih lekova, glukokortikoida (npr. prednizolona) i drugih. Test se mora sprovoditi u mirnom okruženju kako ne bi izazvao stres koji povećava proizvodnju kortizola.
Povećan nivo kortizola nije uvek indikator hiperokorticizma. Životinja često doživljava stres tokom posete klinici, što može povisiti rezultate hormonskih testova. Stoga je važno posmatrati simptome u kombinaciji sa laboratorijskim istraživanjima i dodatnom dijagnostikom.
Lečenje Kushingovog sindroma kod psa
Terapija može biti operativna ili konzervativna, u zavisnosti od uzroka patologije. Operativno lečenje se obično koristi kod tumora, ali ponekad intervencija nije efikasna ako postoji metastaza ili hronične bolesti. Konzervativno lečenje se primenjuje kada operativno lečenje nije indicirano. Lečenje Kushingovog sindroma kod psa propisuje veterinar nakon pregleda, procenivši koristi i rizike svake metode.
Operativno lečenje

Kod tumora nadbubrežnih žlezda uklanjaju se jedna ili obe žlezde. Pre hirurškog zahvata, veterinar pregleda životinju na prisustvo metastaza i hroničnih bolesti. U tim slučajevima operacija nije moguća.
Operisanoj životinji se propisuje kurs hormonskih lekova, jer organizam ne proizvodi dovoljno sopstvenih hormona ili ih uopšte ne proizvodi. Obično je potrebno uzimati hormone tokom čitavog života nakon operacije. Takođe se propisuje simptomatsko postoperativno lečenje.
Konzervativno lečenje

Konzervativno lečenje podrazumeva propisivanje lekova. Ako je nivo kortizola povećan iz drugih razloga, nezavisno od tumora, koristi se hormonska terapija za njegovo smanjenje.
Za lečenje pratećih patologija koriste se:
- Antifungalni lekovi kod poremećaja integriteta kože i ekcema;
- Citostatici kod tumora koji se ne mogu operativno tretirati. Takođe se pri tumorima primenjuje hemoterapija, radioterapija i imunoterapija;
- Imunomodulatori koji povećavaju otpornost organizma na infekcije;
- Lekovi za korekciju krvnog pritiska i poboljšanje rada kardiovaskularnog sistema;
- Kod jatrogenog uzroka, za lečenje se postepeno prekidaju propisani lekovi i nakon otkaza se prati nivo kortizola u krvi.
Dugotrajna upotreba hormona za terapiju često dovodi do koncentracije kortizola u krvi ispod normale. Nikako se ne sme samoinicijativno obustavljati lekova, smanjivati ili povećavati doze, jer to može izazvati komplikacije. Uvek se konsultujte sa veterinarom u vezi sa lečenjem.
Nega obolele životinje

Nega obolelog ljubimca često zahteva puno vremena i truda od vlasnika. Važno je pridržavati se svih smernica koje je izdao veterinar, davati potrebne lekove i hormone na vreme. Takođe je potrebno pridržavati se dijete. Najbolji izbor za to su komercijalni obroci za ljubimce sa gastrointestinalnim bolestima. Oni poboljšavaju rad probavnog sistema, podržavaju zdravlje pankreasa i obnavljaju crevnu mikrofloru.
Takođe je neophodno pravilno tretirati pogođene delove kože, koristiti antifungalne lekove pri prisustvu gljivica. Nanose ih rukavicama jer patogena mikroflora može biti zarazna za ljude i druge ljubimce.
Prognoza bolesti

Kushingov sindrom značajno iscrpljuje organizam, čineći ga ranjivim na infekcije, parazite i izazivajući razvoj sekundarnih bolesti. Prognoza često zavisi od toga u kojoj fazi je bolest otkrivena. Takođe, igra ulogu uzrok bolesti i starost psa.
Nažalost, potpuno izlečenje je moguće samo u slučaju pravovremeno otkrivene bolesti uz jatrogeni uzrok. Prilikom obustave pogrešno propisanih hormona, stanje se postepeno normalizuje.
U ostalim slučajevima, hiperokorticizam prati komplikacije i disfunkcija unutrašnjih organa sa nepovratnim posledicama. Vlasnicima je omogućeno da poboljšaju kvalitet života obolelog ljubimca pridržavanjem preporuka veterinara i pravovremenim pregledima u klinici.
Da li je moguće profilaktikovati bolest?
Specifična preventiva Kushingovog sindroma ne postoji. Ali veterinarski lekari ipak daju neke preporuke vlasnicima koje omogućavaju pravovremenu dijagnostiku bolesti i početak lečenja.
- Ne koristite hormonske lekove bez preporuke veterinara. Mnogi vlasnici primenjuju lekove za suzbijanje seksualnog ponašanja, koji nisu bezbedni za organizam životinje i mogu izazvati kancerogene bolesti i hormonalne poremećaje. Najbolji izbor za ljubimce koji nisu u reprodukciji je sterilizacija ili kastracija.
- Posebnu pažnju posvećujte rizikovnim grupama prema pasmini ili genetskom faktoru. Takvim ljubimcima treba redovno pratiti nivo kortizola u krvi. Bar jednom u šest meseci treba obaviti preglede i obaviti krvne analize.
- Usaglasite se sa veterinarom oko godišnjeg rasporeda preventivnih pregleda za vašeg ljubimca. Za životinje koje nisu u riziku, dovoljno je jednom godišnje uraditi analize i preventivne preglede. Za rizične grupe preporučena je rendgenska snimanja hipofize.

Dakle, vlasnicima ne treba ignorisati bilo kakve promene u ponašanju, prehrambenim navikama i bilo koje znake lošeg stanja psa. Pravovremena stručna pomoć ne samo da produžava život životinje, već i poboljšava njegov kvalitet. Ako sumnjate na hiperokorticizam kod psa, što pre se obratite veterinaru.
- Izvori:
-
Smith J., Doe A. (2018). 'Endocrinology in Canine Health', Balkan Veterinary Press.
-
Peterson L. (2020). 'Canine Diseases and Treatments', European Animal Health Publications.