Dnevna porcija nije ista za svakog psa
Količina hrane zavisi od uzrasta, telesne mase, aktivnosti, zdravstvenog stanja i kalorijske vrednosti proizvoda. Ne postoji univerzalan broj grama po kilogramu koji odgovara svim psima. Preporuka na pakovanju konkretne hrane dobar je početak, ali porciju treba prilagođavati prema promenama težine i telesnoj kondiciji.

Birajte potpunu hranu namenjenu životnoj fazi psa. Dopunska hrana i poslastice nisu zamena za potpun obrok. Ako pas ima bolest, izrazit višak ili manjak kilograma, plan ishrane treba napraviti sa veterinarom.
Kako proceniti potrebne kalorije
Potreba za energijom u mirovanju, često označena kao RER, može se proceniti formulom: RER (kcal dnevno) = 70 × (telesna masa u kg)^0,75. To nije cela dnevna potreba: kretanje, rast i druga fiziološka stanja menjaju ukupan utrošak energije.
Pojednostavljena formula RER = 30 × masa u kg + 70 daje približnu procenu za pse mase oko 2–45 kg. Nije prikladna za veoma male i veoma velike pse i ne treba je koristiti kao samostalno uputstvo za doziranje hrane.

Za zdravog odraslog psa idealne telesne mase, okvirna dnevna potreba može se dobiti množenjem RER-a početnim faktorom:
Kastriran ili sterilisan odrasli pas: često se kao početna procena koristi oko 1,6 × RER.
Nekastriran odrasli pas: često oko 1,8 × RER.
Slabo aktivan pas ili pas sklon gojenju: početna procena može biti oko 1,2–1,4 × RER, uz praćenje kondicije.
Veoma aktivni i radni psi mogu imati znatno veće potrebe, koje zavise od trajanja i intenziteta rada.
Ovi faktori nisu recept: potrebe pojedinačnih pasa mogu znatno odstupati. Za mršavljenje ili dobijanje na težini nije dovoljno izabrati koeficijent prema trenutnoj masi. Veterinar treba da proceni ciljnu težinu, sastav obroka i bezbedan tempo promene.
Kako preračunati kalorije u grame hrane
Na deklaraciji potražite energetsku vrednost u kcal na 100 g ili na kilogram. Ako podatak nije naveden, zatražite ga od proizvođača. Količina u gramima zavisi od konkretnog proizvoda, a ne od oznaka poput „premium” ili „holistička”.
Dnevna količina hrane (g) = kalorije predviđene za tu hranu ÷ kalorije u jednom gramu. Vrednost izraženu u kcal na 100 g podelite sa 100, a vrednost u kcal/kg sa 1.000.

Primer: zdrav kastriran odrasli pas idealne mase 11 kg ima približan RER od 400 kcal prema pojednostavljenoj formuli. Uz početni faktor 1,6, procena dnevnog unosa iznosi 640 kcal. Ako hrana sadrži 320 kcal na 100 g, odnosno 3,2 kcal/g, račun je 640 ÷ 3,2 = 200 g dnevno. Kod dva obroka to je po 100 g, ako nema drugih izvora kalorija. Ovo je početna procena, ne obavezna porcija za svakog psa te mase.
Isti kalorijski unos, različita količina hrane
Tabela prikazuje samo preračunavanje za hipotetički unos od 640 kcal dnevno. Ne predstavlja preporuku dnevnih kalorija za sve pse.
Energija na 100 g | Energija po gramu | Količina za 640 kcal |
|---|---|---|
320 kcal | 3,2 kcal | 200 g |
360 kcal | 3,6 kcal | Oko 178 g |
420 kcal | 4,2 kcal | Oko 152 g |
U dnevni unos uračunajte poslastice, žvakalice i dodatke obroku. Za zdrave pse poslastice po pravilu ne bi trebalo da prelaze oko 10% dnevnih kalorija; ostatak treba da obezbedi potpuna hrana. Ako kombinujete suvu i vlažnu hranu, saberite kalorije obe, umesto da dajete punu preporučenu porciju svake.
Koliko puta dnevno hraniti psa?
Štenad
Štenad raste i ima drugačije potrebe od odraslih pasa. Birajte potpunu hranu za rast i pratite uputstvo za uzrast i očekivanu odraslu veličinu. Na nekim pakovanjima tabela se zasniva na očekivanoj odrasloj, a ne trenutnoj težini šteneta, pa pažljivo pročitajte zaglavlja.

Uvođenje čvrste hrane obično počinje oko treće ili četvrte nedelje, postepeno, uz mleko majke ili odgovarajuću zamenu. Za tako mladu štenad plan hranjenja uskladite sa veterinarom.
Od oko dva do četiri meseca često odgovaraju četiri manja obroka dnevno.
Od oko četiri do šest meseci često se prelazi na tri obroka dnevno.
Posle šestog meseca mnoga štenad postepeno prelazi na dva obroka, ali raspored zavisi od veličine, razvoja i zdravlja. Veoma mala štenad mogu zahtevati češće hranjenje.
Broj obroka ne određuje ukupnu količinu: dnevnu porciju podelite na planirane obroke. Štenetu ne treba automatski davati dvostruku porciju za odraslog psa niti naglo smanjivati hranu po navršenom mesecu života. Pratite rast i kondiciju uz veterinara.
Odrasli i stariji psi
Većini zdravih odraslih pasa odgovaraju dva obroka dnevno, u približno isto vreme. Nije neophodno da razmak bude tačno 12 sati. Vreme prelaska na hranu za odrasle zavisi od dostizanja zrelosti: velike i džinovske rase sazrevaju kasnije od malih.

Starijem psu ne treba automatski smanjiti hranu samo zbog godina. Aktivnost, mišićna masa, kondicija i bolesti određuju potrebe. Gravidne kuje i kuje koje doje zahtevaju poseban plan: naročito tokom dojenja potrebe mogu znatno porasti i ne mogu se svesti na jedan univerzalan koeficijent.
Kako znati da li je porcija odgovarajuća

Redovno merite psa i posmatrajte oblik tela. Kod psa odgovarajuće kondicije rebra se obično lako napipavaju ispod tankog sloja masnog tkiva, struk se vidi odozgo, a stomak je uvučen gledano sa strane. Građa i dlaka mogu otežati procenu, pa je korisno da veterinar pokaže kako se ocenjuje telesna kondicija.

Ako zdrav odrasli pas postepeno dobija ili gubi na težini, proverite sve izvore kalorija i odmeravanje porcije. Manja podešavanja unosa pravite postepeno, a rezultat procenjujte tokom narednih nedelja. Neobjašnjiv gubitak težine, izrazita glad ili promena apetita zahtevaju veterinarsku procenu, a ne samo veću ili manju porciju.
Da li veličina psa menja izbor hrane?
Mali psi u proseku troše više energije po kilogramu telesne mase nego veliki, ali to ne znači da svakom malom psu treba veoma kalorična hrana. Aktivnost, kondicija i sposobnost da pojede potrebnu porciju važniji su od same oznake veličine.


Za male pse birajte granule koje lako uzimaju i žvaću. Posebno kod veoma sitne štenadi treba izbegavati duge razmake bez hrane. Slabost, drhtanje, dezorijentacija ili kolaps kod šteneta zahtevaju hitan kontakt sa veterinarom.

Za štenad velikih i džinovskih rasa važna je potpuna hrana namenjena njihovom rastu, sa odgovarajućim odnosom hranljivih materija i kontrolisanim unosom energije. Cilj nije što brži rast. Ne dodajte kalcijum, vitamine ili druge suplemente potpunoj hrani bez preporuke veterinara. Prisustvo glukozamina nije obavezan uslov za dobru hranu niti garancija zdravih zglobova.
Kako odmeriti i poslužiti porciju
Koristite kuhinjsku vagu. Stavite praznu činiju na vagu, poništite njenu masu funkcijom tare, pa sipajte hranu.
Merne čaše su manje precizne, jer masa zavisi od oblika granula i načina punjenja. Ne oslanjajte se na procenu odoka, naročito kod malih porcija.
Deo dnevne porcije možete izdvojiti za nagrađivanje tokom treninga, umesto da dodatno povećavate unos.
Promenu hrane uvodite postepeno tokom približno nedelju dana, ili sporije ako je pas osetljiv. Kod medicinski propisane dijete sledite uputstvo veterinara.
Posude redovno perite. Navlaženu suvu hranu i ostatke vlažne hrane ne ostavljajte dugo na sobnoj temperaturi; sledite uputstvo proizvođača za čuvanje.
Voda uz suvu hranu
Pas treba stalno da ima pristup čistoj, svežoj vodi. Posudu svakodnevno operite, a vodu menjajte i dopunjavajte po potrebi. Suva hrana sadrži malo vlage, pa psi koji je jedu obično više piju nego psi na vlažnoj hrani.

Okvirna ukupna dnevna potreba često je oko 40–60 ml vode po kilogramu telesne mase, uključujući vodu iz hrane, ali može znatno varirati sa temperaturom, aktivnošću i zdravljem. To nije ograničenje koliko pas sme da pije. Potrebu za vodom nemojte računati kao fiksni umnožak grama suve hrane niti uskraćivati vodu bez izričitog veterinarskog uputstva.
Naglo pojačana žeđ ili mokrenje, znatno smanjen unos vode ili uporno odbijanje hrane razlog su da se javite veterinaru. Ako pas ne može da zadrži vodu zbog povraćanja, izrazito je malaksao ili kolabira, potreban je hitan pregled.