Koje namirnice su opasne za psa?
Za psa su naročito opasni čokolada, kofein, alkohol, grožđe i suvo grožđe, luk i beli luk, makadamija orasi i zaslađivač ksilitol. Ako ih je pas pojeo, odmah pozovite veterinara, čak i ako još nema simptome.
Kratki, jasni i korisni odgovori za život sa psima.
Pronađi ono što te zanima
382 materijala
Za psa su naročito opasni čokolada, kofein, alkohol, grožđe i suvo grožđe, luk i beli luk, makadamija orasi i zaslađivač ksilitol. Ako ih je pas pojeo, odmah pozovite veterinara, čak i ako još nema simptome.
Počnite sa „Dođi“, „Sedi“ i „Pusti“, a zatim postepeno uvodite „Lezi“, „Čekaj“ i „Mesto“. Vežbajte kratko, u mirnom okruženju, uz neposrednu nagradu i bez kažnjavanja; nije potrebno čekati da štene napuni 3–4 meseca.
Ne postoji rasa koja je uvek loš izbor, ali akita inu, šiba inu i alabai mogu biti zahtevniji, naročito za neiskusne vlasnike. Veoma mali psi su osetljivi na slučajne povrede, a veliki i energični psi mogu oboriti dete. Važniji od same rase su temperament konkretnog psa, iskustvo sa decom i nadzor odraslih.
Najčešće greške su prekomerno hranjenje, previše poslastica, nagla promena hrane, neuravnoteženi domaći obroci, davanje neprimerene ili otrovne hrane i nedostatak sveže vode.
Psi smeju da jedu jabuku i krušku bez semenki i jezgra, bananu, borovnice, jagode, maline, kao i pravilno očišćenu dinju, lubenicu, mango i mandarinu. Dajte ih u malim količinama kao poslasticu; grožđe i suvo grožđe ne treba davati nikada.
Nijedna rasa nije univerzalno bolji izbor: uz decu i mačke važniji su temperament i ponašanje konkretnog psa nego rasa. Labrador ima jednostavniju negu dlake, a zlatni retriver zahteva više četkanja; obe rase traže svakodnevnu aktivnost, obuku i nadzirano upoznavanje sa ukućanima.
Ne postoji miris koji pouzdano odvraća svakog psa. Najvažnije je ukloniti tragove urina enzimskim sredstvom, a zatim po potrebi probati repelent namenjen psima, uz redovne izlaske i nagrađivanje obavljanja nužde na odgovarajućem mestu.
Labrador, zlatni retriver ili pudla mogu biti dobar izbor, kao i odrastao pas poznatog, stabilnog temperamenta. Važniji od rase su ponašanje konkretnog psa, njegove potrebe i vreme koje porodica može da mu posveti. Malu decu i psa uvek treba nadzirati.
Za aktivnu porodicu koja želi druželjubivog saputnika, sibirski haski je često prikladniji izbor. I lajka može biti dobar porodični pas, ali izbor zavisi od konkretne rase lajke, temperamenta psa i iskustva vlasnika.
Skori okot najčešće najavljuju nemir, pravljenje gnezda, dahtanje, slabiji apetit i pad telesne temperature. Može se pojaviti i bistra sluz. Znaci nisu isti kod svake kuje; jaki naponi bez šteneta ili zeleno-crni iscedak pre prvog šteneta zahtevaju hitan kontakt sa veterinarom.
Izaberite potpunu hranu za štence malih rasa, po mogućnosti lako svarljivu formulu namenjenu osetljivoj probavi i rastu. Uvodite je postepeno i pratite stolicu i napredovanje; ako se proliv ili povraćanje ponavljaju, potreban je veterinarski pregled.
Izaberite kompletnu hranu za štence velikih rasa, prilagođenu rastu i sa kontrolisanim sadržajem kalcijuma i energije. Formula sa žitaricama je razuman izbor ako nema veterinarski utvrđenog razloga da ih izbegavate.
Labrador, zlatni retriver i pudla često su dobar izbor za porodice sa decom, ako njihove potrebe odgovaraju porodičnom životu. Ipak, važniji od rase su temperament konkretnog psa i njegovo iskustvo sa decom; nijedna rasa ne garantuje bezbednost.
Starijeg psa je uglavnom preporučljivo voditi na pregled svakih šest meseci, čak i ako deluje zdravo. Kod hroničnih bolesti ili terapije kontrole mogu biti češće, prema planu veterinara, a nove simptome ne treba čekati do redovne kontrole.
Zdrave, čiste uši psa obično ne treba čistiti. Čistite ih po potrebi, a ako pas ima ponavljane probleme sa ušima, pratite raspored koji preporuči veterinar.
Psu je najbolje prati zube svakog dana, četkicom i pastom namenjenom psima. Profesionalno čišćenje radi se prema nalazu veterinara, a ne obavezno jednom godišnje.
Štene od 2. do 3. meseca obično treba hraniti 4 puta dnevno, od 3. do 6. meseca 3 puta, a posle 6. meseca najčešće 2 puta dnevno. Veoma sitnim štencima mogu biti potrebni češći obroci, prema savetu veterinara.
Psa kupajte po potrebi, kada je prljav, a ne po obaveznom nedeljnom rasporedu. Učestalost zavisi od dlake, načina života i stanja kože; za terapijska kupanja pratite uputstvo veterinara.