Kako proceniti telesnu kondiciju psa
Broj na vagi nije dovoljan da se proceni da li je pas previše mršav ili gojazan. Važni su građa, starost, mišićna masa i količina masnog tkiva. Hrtovi, poput ruske borzoje, prirodno imaju vitkiju siluetu, dok neki drugi psi imaju širu i mišićaviju građu. Ipak, rasna pripadnost sama po sebi ne određuje idealnu težinu pojedinačnog psa.
Gusta dlaka, kao kod špica ili samojeda, može da sakrije oblik tela. Zato psa pogledajte odozgo i sa strane, a zatim nežno opipajte rebra, kičmu i karlične kosti. Nemojte snažno pritiskati. Ženke su kod mnogih rasa u proseku manje od mužjaka, ali za oba pola važe isti osnovni kriterijumi zdrave telesne kondicije.

Veterinari procenjuju telesnu kondiciju pomoću skale sa pet ili devet stepeni. Idealna kondicija obično odgovara oceni 3/5 ili 4–5/9. Posebno se procenjuje i mišićna masa: pas može da gubi mišiće iako mu težina malo varira ili ima višak masnog tkiva.
Nedovoljna telesna kondicija
Rebra, kičma i karlične kosti izrazito se lako napipavaju, a kod izraženije mršavosti mogu biti vidljivi.
Masnog tkiva ima malo ili ga gotovo nema; kod teške mršavosti primetan je i gubitak mišića.
Struk i uvučen stomak mogu biti veoma naglašeni, ali se moraju tumačiti u odnosu na prirodnu građu psa.
Samo uvučen stomak ili vidljiv struk nisu dokaz pothranjenosti. Izrazito mršavom psu potreban je pregled i plan ishrane; naglo povećavanje količine hrane nije bezbedno kod teške pothranjenosti.
Idealna telesna kondicija
Rebra se lako napipavaju pod tankim slojem masnog tkiva, bez jakog pritiskanja.
Odozgo se vidi struk iza rebara.
Sa strane se vidi da se donja linija stomaka podiže prema zadnjim nogama.
Kičma i karlične kosti nisu oštro istaknute, a mišići su očuvani.
Prekomerna telesna kondicija
Na višak masnog tkiva mogu ukazivati rebra koja se teško napipavaju, slabo izražen ili nevidljiv struk i masne naslage oko korena repa i drugih delova tela. Okrugao ili naglo uvećan stomak nije uvek posledica gojaznosti: može zahtevati pregled, naročito ako je bolan ili praćen slabošću.
Kada mršavljenje zahteva pregled
Nenamerno, primetno ili uporno mršavljenje razlog je da zakažete veterinarski pregled, čak i kada pas jede kao ranije. Dobar apetit ne isključuje bolest. Rast šteneta, dojenje i oporavak mogu povećati potrebe za energijom, ali ne treba automatski pretpostaviti da objašnjavaju gubitak težine.
Odmah potražite veterinarsku pomoć ako pas kolabira, teško diše, izrazito je slab, ne može da proguta vodu, ima bolan i naduven stomak ili uzalud pokušava da povrati. Učestalo povraćanje, nemogućnost zadržavanja vode, krv u povraćenom sadržaju ili obilna krvava ili crna stolica takođe zahtevaju hitnu procenu. Miris daha na aceton, naročito uz pojačanu žeđ, povraćanje i malaksalost, može ukazivati na ozbiljnu komplikaciju dijabetesa.
Pre pregleda zabeležite težinu i datume merenja, vrstu i tačnu količinu hrane, poslastice, promene apetita i žeđi, izgled stolice, povraćanje, lekove i promene aktivnosti. Merite psa na istoj vagi u sličnim uslovima. Ako imate više ljubimaca, proverite koliko hrane zaista pojede svaki od njih.
Mogući uzroci mršavljenja
Sledećih 11 grupa uzroka obuhvata probleme sa ishranom, povećane energetske potrebe i bolesti. Spisak nije potpun, a navedeni znaci nisu dovoljni za postavljanje dijagnoze. Kod nekih bolesti apetit ostaje dobar, dok se kod drugih smanjuje ili pas želi da jede, ali to ne uspeva.
1. Rast šteneta
Tokom rasta štene može privremeno delovati izduženo i vitko. To nije isto što i stvarni gubitak težine ili mišićne mase. Ako štene mršavi, ne napreduje, ima izrazito istaknute kosti ili probavne smetnje, potreban je pregled.

Birajte potpunu hranu namenjenu rastu i očekivanoj veličini odraslog psa. Preporuke na pakovanju su početna smernica, a količinu treba prilagođavati napredovanju i telesnoj kondiciji uz savet veterinara. Za domaću ishranu potreban je stručno sastavljen recept; dodatke kalcijuma i vitamine ne uvodite samostalno.
2. Period posle porođaja i dojenje
Proizvodnja mleka znatno povećava energetske potrebe kuje, naročito kada doji veliko leglo. Može da mršavi i uz povećan apetit ako ne dobija dovoljno energije. Izražen ili brz gubitak težine ipak zahteva pregled, a ne samo veću porciju.

Veterinar može preporučiti potpunu hranu prikladnu za graviditet i laktaciju, često hranu za rast koja je označena i za ovu namenu. Količina i raspored obroka zavise od kondicije kuje, veličine legla i faze dojenja. Sveža voda mora stalno biti dostupna. Slabost, drhtanje, ukočenost ili grčevi kod kuje koja doji zahtevaju hitnu pomoć.
3. Neuravnotežena ishrana
Ostaci sa stola i nestručno sastavljena domaća ishrana mogu sadržati neodgovarajuće količine energije i hranljivih materija, čak i kada porcije deluju velike. Promene dlake ili kože mogu pratiti probleme sa ishranom, ali nisu specifičan dokaz nedostatka vitamina.

Procena počinje detaljnim pregledom svega što pas jede. Uobičajena biohemijska analiza krvi ne otkriva sve nutritivne nedostatke; dodatna ispitivanja biraju se prema nalazu. Veterinar ili stručnjak za veterinarsku ishranu može preporučiti potpunu komercijalnu hranu ili uravnotežen domaći recept.
Vitaminsko-mineralne dodatke ne dajte nasumično. Višak pojedinih hranljivih materija može biti štetan, a suplement ne može da zameni pravilno sastavljenu ishranu.
4. Nedovoljan unos energije
Porcija koja je ranije bila dovoljna može postati premala zbog rasta, veće aktivnosti ili povećanih potreba na hladnoći. Pri promeni hrane ista zapremina ne mora sadržati isti broj kalorija. Traženje dodatne hrane samo po sebi ne dokazuje da pas dobija premalo.

Merite hranu i proverite njenu energetsku vrednost, umesto da se oslanjate samo na veličinu posude.
Uračunajte poslastice i proverite da li pas ostavlja hranu ili drugi ljubimac jede njegovu porciju.
Psu koji boravi napolju obezbedite odgovarajuće sklonište; povećanje porcije nije zamena za zaštitu od hladnoće.

Ako pregled i procena ishrane pokažu da je unos nedovoljan, količina ili energetska gustina hrane mogu se postepeno prilagoditi. Nastavak mršavljenja uprkos dovoljnom unosu zahteva dalju dijagnostiku.
5. Unutrašnji paraziti
Neki crevni paraziti mogu izazvati mršavljenje, oštećenje creva, gubitak krvi ili slabije iskorišćavanje hranljivih materija. Mogući znaci su proliv, sluz ili krv u stolici i loša telesna kondicija. Paraziti se ne moraju videti u stolici.

Veterinar određuje analizu stolice, a nekad su potrebni ponovljeni uzorci ili dodatni testovi. Lek, doza i potreba za ponavljanjem zavise od parazita i preparata. Ne postoji jedna šema lečenja ili prevencije koja odgovara svim psima; plan se prilagođava uzrastu, načinu života i lokalnom riziku.
6. Dijabetes
Kod dijabetesa nema dovoljno delotvornog insulina, pa organizam ne koristi glukozu pravilno. Pas može da mršavi uprkos dobrom ili povećanom apetitu. Česti znaci su pojačana žeđ i povećana količina urina.

Dijagnoza se zasniva na simptomima i analizama krvi i urina; veterinar po potrebi traži dodatne testove. Lečenje kod pasa najčešće uključuje insulin, prilagođenu ishranu i redovno praćenje. Dozu insulina ne menjajte bez dogovora sa veterinarom. Povraćanje, izrazita slabost ili miris daha na aceton zahtevaju hitnu procenu.
7. Tumorske bolesti
Tumorske bolesti mogu dovesti do gubitka težine i mišića, uz očuvan ili smanjen apetit. Češće se otkrivaju kod starijih pasa, ali mogu nastati u bilo kom uzrastu. Kvržica nije automatski znak raka, a odsustvo vidljive kvržice ne isključuje tumor.

Pregled, analize i snimanja pomažu u proceni, dok za određivanje vrste promene često treba citološki ili histopatološki pregled uzorka. Mogućnosti lečenja zavise od vrste tumora, proširenosti bolesti i opšteg stanja psa. Mogu uključivati operaciju, hemoterapiju, radioterapiju ili palijativnu negu; ishod se ne može unapred obećati.
8. Oporavak posle bolesti ili operacije
Smanjen unos hrane i promene metabolizma tokom bolesti mogu dovesti do gubitka težine i mišićne mase. U oporavku se apetit može poboljšati pre nego što se telesna kondicija vrati.

Ishranu treba prilagoditi osnovnoj bolesti i uputstvima nakon operacije. Specijalizovana hrana za oporavak nije prikladna za svaki zdravstveni problem. Ako pas nastavlja da mršavi, odbija hranu ili se stanje pogoršava, javite se veterinaru koji vodi lečenje.
9. Bolesti usne šupljine i jednjaka
Bolni zubi, upala ili povrede usta mogu otežati uzimanje hrane. Kod bolesti ili začepljenja jednjaka pas može želeti da jede, ali otežano guta ili vraća hranu. Vraćanje hrane bez napinjanja, odnosno regurgitacija, razlikuje se od povraćanja.

Znaci uključuju ispadanje hrane iz usta, žvakanje na jednoj strani, bol, obilno lučenje pljuvačke i ponavljano vraćanje hrane. Pregled usta i, po potrebi, snimanje ili endoskopija pomažu da se utvrdi uzrok. Sumnja na zaglavljeno strano telo zahteva hitan pregled: ne gurajte hranu ili vodu i ne pokušavajte naslepo da vadite predmet.
10. Bolesti organa za varenje
Bolesti želuca i creva mogu smanjiti unos hrane ili ometati apsorpciju hranljivih materija. Nedovoljno stvaranje digestivnih enzima pankreasa takođe može dovesti do mršavljenja uz pojačan apetit, često uz obilnu i promenjenu stolicu.

Mogući znaci su proliv, povraćanje, nadimanje, gubitak težine i slabost, ali ne moraju svi biti prisutni. Veterinar bira analize krvi i stolice, specifične testove funkcije pankreasa, ultrazvuk ili druga ispitivanja prema nalazu. Ishrana i terapija zavise od utvrđenog uzroka; sama promena hrane nije uvek dovoljna.
11. Hronična bolest bubrega
Hronična bolest bubrega podrazumeva dugotrajno oštećenje strukture ili funkcije bubrega. Može izazvati pojačanu žeđ i mokrenje, slabiji apetit, mučninu, povraćanje i gubitak težine. U ranim fazama simptomi mogu biti blagi ili odsutni.

Procena uključuje krv i urin, krvni pritisak i, po potrebi, snimanje bubrega. Lečenje se prilagođava stadijumu i komplikacijama. Može uključivati renalnu dijetu sa prilagođenim sadržajem fosfora i proteina, održavanje hidratacije, kontrolu mučnine i krvnog pritiska. Ne ograničavajte vodu niti samostalno smanjujte proteine u ishrani.
Pregled mogućih uzroka
Tabela služi za orijentaciju, ne za samostalnu dijagnozu ili izbor terapije.
Mogući uzrok | Mogući prateći znaci | Sledeći korak |
|---|---|---|
Rast šteneta | Vitkija građa; stvarno mršavljenje ili slab napredak nisu za zanemarivanje | Praćenje rasta i kondicije, hrana za rast i pregled ako štene ne napreduje |
Period posle porođaja i dojenje | Povećan apetit uz gubitak kondicije | Procena kuje i prilagođavanje ishrane potrebama laktacije |
Neuravnotežena ishrana | Mršavljenje, moguće promene dlake i kože | Detaljna procena jelovnika i stručno sastavljena potpuna ishrana |
Nedovoljan unos energije | Pad težine nakon promene hrane ili povećanja aktivnosti i potreba | Provera stvarnog unosa i postepeno prilagođavanje nakon procene |
Unutrašnji paraziti | Mršavljenje, proliv, sluz ili krv u stolici | Analiza stolice i ciljana terapija po preporuci veterinara |
Dijabetes | Pojačan apetit, žeđ i mokrenje uz mršavljenje | Analize krvi i urina; insulin i praćenje prema planu veterinara |
Tumorske bolesti | Gubitak težine i mišića, ponekad kvržica, bol ili probavne smetnje | Dijagnostika i individualni plan lečenja ili palijativne nege |
Oporavak posle bolesti ili operacije | Prethodno smanjen unos hrane i gubitak mišića | Plan ishrane i kontrole prema osnovnoj bolesti |
Bolesti usta i jednjaka | Bol pri jelu, otežano gutanje, slinjenje ili vraćanje hrane | Pregled; hitno ako se sumnja na strano telo ili pas ne može da guta |
Bolesti organa za varenje | Proliv, povraćanje, promenjena stolica; apetit može ostati pojačan | Ispitivanja, ishrana i terapija prema uzroku |
Hronična bolest bubrega | Pojačana žeđ i mokrenje, mučnina, slabiji apetit i mršavljenje | Procena funkcije bubrega i individualna ishrana i terapija |
