Plavi francuski buldog je francuski buldog sa sivkastom, odnosno razblaženom crnom bojom dlake, a ne zasebna rasa. Boja može privući pažnju, ali pri izboru psa važniji su zdravlje, građa, temperament i uslovi u kojima je odgajan.

Šta znači plava boja dlake?

Boju dlake određuju pigmenti i njihovo genetski uslovljeno stvaranje i raspoređivanje. Eumelanin daje crne i smeđe tonove, dok feomelanin daje žućkaste i crvenkaste tonove. Kod takozvane plave dlake razblažena crna pigmentacija izgleda sivo, ponekad sa plavičastim odsjajem.

Plava boja nije prihvaćena standardom francuskog buldoga Međunarodne kinološke federacije (FCI). To, međutim, nije isto što i tvrdnja da pas nije čistokrvan ili da nikada ne može imati rodovnik. Rodovnik beleži poreklo, dok se usklađenost sa standardom procenjuje zasebno. Pravila registracije, izlaganja i uzgoja proverite kod nadležnog kinološkog saveza.

Druge boje dlake

Standard obuhvata paljevu i tigrastu boju, sa belim oznakama ili bez njih, kao i varijante sa pretežno belom dlakom i obojenim površinama. Nije tačno da je svaki potpuno beli francuski buldog automatski isključen iz standarda. Za detalje o boji, pigmentaciji i izložbenim uslovima merodavan je standard organizacije pod čijim se pravilima pas ocenjuje.

Poreklo i izgled

Razvoj francuskog buldoga povezan je sa manjim buldozima iz Engleske koji su u 19. veku dospeli u Francusku. Rasa je tamo dalje razvijana i stekla popularnost kao pas za društvo, naročito u gradskim sredinama. Detalji ranih ukrštanja nisu dovoljno jasni da bi se jedan tačan niz predaka predstavio kao nesporna činjenica.

Francuski buldog je mali, kompaktan pas snažne građe, širokog grudnog koša, kratke njuške i uspravnih ušiju. Dlaka mu je kratka i glatka. Veličina zavisi od pola i jedinke, a telesnu kondiciju ne treba procenjivati samo prema broju kilograma: višak masnog tkiva dodatno opterećuje disanje i kretanje.

Karakter i život u porodici

Mnogi francuski buldogovi su druželjubivi, razigrani i vezani za ukućane. Mogu dobro živeti u stanu ako imaju svakodnevne šetnje, priliku za istraživanje, igru i odmor. Boja dlake ne omogućava pouzdano predviđanje temperamenta.

Druželjubivost nije pravilo za svakog psa. Odnos prema deci, strancima i drugim životinjama zavisi od temperamenta, iskustava i načina upoznavanja. Kontakte sa decom nadgledajte, a glodare i ptice nemojte ostavljati slobodne sa psom bez bezbednog razdvajanja. Zajedničko odrastanje ne garantuje bezbednost.

Neki psi teško podnose samoću. Na kratka odsustva navikavajte ih postepeno, bez kažnjavanja zbog lajanja ili uništavanja stvari. Ako se javljaju uporno uznemirenje, pokušaji bekstva ili samopovređivanje, potražite pomoć veterinara i stručnjaka za ponašanje pasa.

Vaspitanje i obuka

Koristite kratke, jasne vežbe i nagrađujte poželjno ponašanje hranom, igrom ili pažnjom. Ono što deluje kao tvrdoglavost može biti posledica nerazumevanja zadatka, slabe motivacije, umora ili nelagodnosti. Doslednost je korisna; zastrašivanje i fizičko kažnjavanje nisu.

Prioritet su odazivanje na poziv, mirno hodanje na povocu, kućna higijena i prihvatanje pregleda i nege. Socijalizacija podrazumeva postepena, prijatna iskustva sa ljudima, životinjama, zvucima i okruženjem, a ne prisiljavanje psa na kontakt. Poslastice za trening uračunajte u dnevni unos hrane.

Nega, ishrana i kretanje

Francuskom buldogu odgovara život u kući sa porodicom, uz mogućnost da se skloni od vrućine i hladnoće. Kratku dlaku obično je dovoljno četkati jednom do nekoliko puta nedeljno, prema linjanju. Kupajte psa po potrebi, blagim proizvodom namenjenim psima; učestalost prilagodite stanju kože i savetu veterinara.

Redovno pregledajte kožne nabore, nežno uklanjajte nečistoću i pažljivo ih osušite. Ne koristite agresivna sredstva niti stavljajte preparate blizu očiju bez preporuke veterinara. Crvenilo, neprijatan miris, sekret, svrab ili bol zahtevaju pregled, a ne samo češće čišćenje. Važni su i nega zuba, kontrola noktiju i pregled ušiju.

Birajte potpunu hranu prilagođenu uzrastu i zdravstvenom stanju, merite obroke i pratite telesnu kondiciju. Francuski buldog nije pas kome treba stalno dopunjavati činiju. Količinu hrane prilagodite uz pomoć veterinara ako pas dobija na težini, ima kožne ili probavne tegobe.

Potrebne su mu redovne šetnje i igra, ali napor prilagodite njegovom disanju, kondiciji i vremenu. Tokom vrućine šetajte u hladnijem delu dana, obezbedite vodu i rashlađen prostor i nikada ne ostavljajte psa u parkiranom automobilu. Po hladnom vremenu nekim psima prija dobro prilagođena odeća; ona ne sme ograničavati kretanje ili disanje.

Ne pretpostavljajte da francuski buldog ume da pliva. Zbog građe i mogućih problema sa disanjem mnoge jedinke teško ostaju na površini. Sprečite nenadziran pristup bazenima i drugim vodama. Prsluk za spasavanje ne zamenjuje neposredan nadzor niti čini plivanje bezbednim za svakog psa.

Zdravstveni rizici koje ne treba zanemariti

Francuski buldog je brahicefalna rasa, sa skraćenom njuškom. Kod mnogih jedinki građa gornjih disajnih puteva otežava protok vazduha. Brahicefalni opstruktivni sindrom disajnih puteva može izazvati bučno disanje, lošu toleranciju napora i vrućine, poremećaje spavanja i ozbiljne epizode gušenja. Hrkanje i brzo zamaranje ne treba automatski smatrati bezazlenim osobinama rase.

Ako pas teško diše u mirovanju, vidljivo se napreže da udahne, ima plavičaste ili sive desni, gubi svest ili kolabira, potrebna je hitna veterinarska pomoć. Izrazito dahtanje uz slabost, povraćanje ili poremećaj koordinacije posle izlaganja vrućini može ukazivati na toplotni udar. Odmah prekinite aktivnost, premestite psa na hladnije mesto, započnite hlađenje vodom hladnijom od tela, bez leda, i javite se hitnoj veterinarskoj službi. Ne čekajte da se stanje samo popravi.

Mogu se javiti upale kožnih nabora, alergijske bolesti kože i povrede ili oboljenja površine oka. Žmirkanje, bol, naglo crvenilo ili zamućenje oka zahtevaju brz pregled. Ne stavljajte kapi koje su ostale od prethodnog lečenja bez dogovora sa veterinarom.

Rasa može imati i probleme sa kičmom, uključujući bolest međuprečlenskih diskova. Nagli bol u leđima ili vratu, slabost nogu, nesiguran hod ili nemogućnost hodanja zahtevaju hitan pregled. Do pregleda ograničite kretanje i izbegavajte skakanje; ne dajte ljudske lekove protiv bolova.

Da li plava boja znači više bolesti?

Kod pasa sa razblaženom pigmentacijom može se javiti alopecija povezana sa razblaženom bojom dlake, koja se ispoljava proređivanjem ili gubitkom dlake i može biti praćena kožnim problemima. Ne oboleva svaki plavi pas. Sama boja nije dovoljna da se tvrdi da će određena jedinka imati više svih naslednih bolesti nego francuski buldog druge boje.

Izbor roditelja prvenstveno prema traženoj boji, uz zanemarivanje disanja, građe, zdravstvenih pregleda i srodstva, razlog je za oprez. Dobra nega i održavanje zdrave težine pomažu, ali ne mogu ukloniti urođene anatomske probleme. Plan pregleda, vakcinacije i zaštite od parazita dogovorite sa veterinarom prema uzrastu, stanju psa i lokalnim rizicima.

Kome odgovara ova rasa?

Francuski buldog može odgovarati osobi koja želi bliskog kućnog saputnika, ima vremena za svakodnevnu negu i obuku i može da obezbedi troškove veterinarskog lečenja. Može živeti u manjem stanu, ali nije pas za vlasnika koji očekuje minimalne obaveze niti za intenzivno trčanje po vrućini.

Početnik može uspešno brinuti o ovoj rasi ako se dobro pripremi, ali odrasla osoba mora preuzeti odgovornost za psa, čak i kada je namenjen porodici sa decom. Pre odluke realno procenite koliko je pas svakodnevno sam, kakvi su letnji uslovi u domu i da li možete da podnesete moguće dodatne zdravstvene troškove.

Za putovanja proverite pravila prevoznika i zdravstvene uslove za odredište i rutu. Pojedine aviokompanije ograničavaju prevoz brahicefalnih pasa, posebno u teretnom prostoru. Dozvola prevoznika sama po sebi ne znači da je put bezbedan za konkretnog psa; procenu rizika dogovorite sa veterinarom.

Kako birati štene

Ne birajte štene samo prema fotografiji, boji ili obećanju da je „retko“. Posetite mesto odgajanja kada je moguće, upoznajte majku i tražite podatke o poreklu, zdravlju roditelja i obavljenim pregledima. Recenzije i društvene mreže mogu pomoći, ali nisu zamena za dokumentaciju i neposredan uvid.

  • Pitajte kako roditelji dišu u mirovanju i pri umerenom naporu i da li su imali intervencije na disajnim putevima.

  • Tražite objašnjenje zdravstvenih nalaza i dostupnih testova. Genetski test za boju nije potvrda opšteg zdravlja.

  • Posmatrajte disanje, hod, kožu, oči i ponašanje šteneta. Zdrav izgled na jednom susretu ne isključuje urođenu bolest.

  • Proverite veterinarsku dokumentaciju i identifikaciju prema pravilima zemlje u kojoj nabavljate psa. Status rodovnika i mogućnost izlaganja proverite kod kinološkog saveza.

  • Dogovorite nezavisan veterinarski pregled i pisane uslove kupovine. Budite oprezni prema prodavcu koji garantuje savršeno zdravlje ili vrši pritisak da odmah platite.

Ako vam je cilj porodični saputnik, boja treba da bude sporedna u odnosu na dobrobit psa. Razmotrite i udomljavanje odraslog psa, čije se trenutne potrebe i temperament mogu lakše upoznati pre odluke.