Većina zdravih pasa može da pojede malu količinu sveže, oljuštene banane. Ona nije neophodna u ishrani i ne treba da zameni obrok, ali može da posluži kao povremena poslastica. Količina zavisi od veličine psa, njegovih energetskih potreba i zdravstvenog stanja.

Šta banana može da pruži psu

Banana sadrži kalijum, magnezijum, vitamine i vlakna. Ipak, male količine koje pas dobija kao poslasticu nisu razlog da se očekuje poseban zdravstveni efekat. Ako pas jede potpunu i uravnoteženu hranu, banana mu nije potrebna za unos ovih hranljivih materija.

Mekana tekstura može olakšati žvakanje, ali banana nije terapija za oboljenja usta ili organa za varenje. Za psa koji teško žvaće, ima bolove ili probavne smetnje izbor hrane treba dogovoriti sa veterinarom. Domaću ishranu takođe treba stručno planirati: dodavanje voća mesu i žitaricama samo po sebi ne čini obrok uravnoteženim.

Koliko banane ponuditi i kako je pripremiti

Za prvi pokušaj ponudite jedan mali komadić i pratite kako pas reaguje. Malom psu je obično dovoljna jedna ili dve male kriške kao povremena poslastica; većem psu možete ponuditi nekoliko. To nisu univerzalne porcije: banana sadrži šećere i kalorije, pa je treba računati zajedno sa svim ostalim poslasticama.

  • Oljuštite bananu i isecite je na komadiće prilagođene veličini psa, naročito ako brzo guta hranu.

  • Ponudite je bez dodatog šećera, čokolade ili drugih dodataka. Proizvodi sa ksilitolom su otrovni za pse.

  • Sve poslastice zajedno po pravilu ne bi trebalo da čine više od oko 10% dnevnog kalorijskog unosa. Za pse na posebnoj dijeti ograničenja mogu biti stroža.

  • Ako pas dobro podnosi bananu, nema potrebe da stalno povećavate porciju. Mala, povremena količina je dovoljna.

Kada je potreban oprez

Pre nego što ponudite bananu psu sa dijabetesom, viškom kilograma ili propisanom dijetom, posavetujte se sa veterinarom. Nije tačno da svim psima sa dijabetesom odgovara ista ishrana sa malo ugljenih hidrata: važni su sastav obroka, količina i usklađenost sa terapijom.

Veća količina banane može izazvati probavne smetnje. Ako se nakon nje pojave dijareja, povraćanje ili svrab, prestanite da je nudite. Ti simptomi sami po sebi ne dokazuju alergiju. Ako traju, ponavljaju se ili se pas oseća loše, obratite se veterinaru. Otok lica, otežano disanje ili kolaps zahtevaju hitnu pomoć.

Šta ako pas pojede koru od banane

Kora nije poznata kao otrovna za pse, ali je teško svarljiva. Može izazvati povraćanje i druge probavne smetnje, a veći komad može dovesti do začepljenja digestivnog trakta. Rizik zavisi od količine, veličine psa i toga da li je kora progutana u komadu.

Ako pas proguta koru, pozovite veterinara i navedite približnu količinu i vreme gutanja. Ne izazivajte povraćanje na svoju ruku. Ponavljano povraćanje, bol ili nadutost stomaka, izrazita malaksalost i nemogućnost zadržavanja vode zahtevaju hitan pregled. Otežano disanje ili gušenje zahtevaju neposrednu hitnu pomoć. Kore bacajte u kantu koju pas ne može da otvori.

Pokvarene i buđave banane

Sveža, oljuštena banana nije otrovna za pse, ali pokvareno ili buđavo voće nije bezbedno. Osim probavnih smetnji, neke plesni mogu izazvati ozbiljno trovanje, sa drhtanjem, nesigurnim hodom ili napadima.

Ako je pas pojeo buđavo voće, odmah se posavetujte sa veterinarom, čak i ako još nema simptome. Drhtanje, napadi, ponavljano povraćanje ili izrazita slabost zahtevaju hitan pregled. Nemojte samostalno davati aktivni ugalj, Smectu ili druge preparate niti izazivati povraćanje; odgovarajući postupak zavisi od onoga što je pas pojeo i njegovog stanja.

Da li štenad i mali psi smeju da jedu bananu

Štene koje je odbijeno od sisanja i dobro podnosi potpunu hranu za rast može povremeno da proba vrlo mali komadić oljuštene banane. Ne postoji opšte pravilo da mora da sačeka baš pet ili šest meseci. Poslastice ne smeju da potisnu hranu koja obezbeđuje hranljive materije potrebne za razvoj.

Ako štene ima probavne ili kožne tegobe, odložite uvođenje novih poslastica dok se ne posavetujete sa veterinarom. Za jorkširske terijere, špiceve i druge male pse važe ista osnovna pravila, uz manje porcije. Sama rasa ne određuje da li će pas dobro podneti bananu.

A drugo voće?

Male količine jabuke ili kruške bez semenki i sredine, kao i jagoda, malina, borovnica ili kupina, mogu biti povremene poslastice za mnoge zdrave pse. Voće operite i uklonite koštice, peteljke i tvrde delove koji predstavljaju rizik od gušenja ili začepljenja.

Grožđe i suvo grožđe mogu izazvati teško oštećenje bubrega. Ako ih pas pojede, odmah kontaktirajte veterinara i ne čekajte simptome. Citrusi nisu u istoj kategoriji: mali komad pulpe pomorandže obično nije otrovan, ali kiselost može izazvati probavne smetnje, a koru i semenke ne treba nuditi. Avokado nije preporučena poslastica zbog masnoće i mogućih probavnih tegoba; njegova velika koštica predstavlja dodatni rizik od gušenja i začepljenja.