Otitis se prema mestu upale deli na spoljašnji, srednji i unutrašnji, a prema trajanju i toku može biti akutni ili hronični. Upalu spoljašnjeg ušnog kanala mogu pokrenuti alergije, ušni paraziti ili strano telo, dok vlaga i građa uha kod nekih pasa pogoduju njenom razvoju. Bakterije i kvasnice često se sekundarno razmnožavaju u upaljenom kanalu i pogoršavaju stanje; nakupljanje voska i sekreta može biti posledica upale, a ne njen osnovni uzrok. Česti znaci su tresenje glavom, češanje uha, crvenilo, bol, pojačan sekret i neprijatan miris. Kod zahvaćenosti srednjeg ili unutrašnjeg uha mogu se javiti slabiji sluh, naginjanje glave ili poremećaj ravnoteže. Ovi znaci sami po sebi ne potvrđuju otitis: uzrok i zahvaćeni deo uha utvrđuje veterinar pregledom i, po potrebi, analizom uzorka sekreta. Dugotrajna ili ponavljana upala može dovesti do zadebljanja i suženja ušnog kanala, oštećenja bubne opne i sluha. Lečenje zavisi od uzroka i stanja bubne opne, pa kapi i sredstva za čišćenje ne treba koristiti na svoju ruku.