Nemački ovčar je inteligentan, snažan i aktivan pas, poznat po svestranosti u radu i privrženosti porodici. Ipak, njegova sposobnost učenja ne znači da se vaspitava sam: potrebni su mu vreme, strpljiva obuka i svakodnevne aktivnosti. Temperament zavisi i od nasleđa, ranih iskustava, zdravlja i načina života pojedinačnog psa.
Osnovni podaci o rasi
Zemlja porekla: Nemačka.
FCI grupa: ovčarski i pastirski psi, osim švajcarskih pastirskih pasa.
Visina u grebenu: mužjaci 60–65 cm, ženke 55–60 cm.
Težina: mužjaci približno 30–40 kg, ženke 22–32 kg.
Životni vek: okvirno 9–13 godina, uz individualne razlike.
Dlaka: dvostruka, sa poddlakom; postoje varijeteti različite dužine dlake. Linjanje je obilno.
Poreklo i razvoj
Rasa je oblikovana u Nemačkoj krajem 19. veka od ovčarskih pasa koji su čuvali i usmeravali stada. Ključnu ulogu u njenom razvoju imao je Maks fon Štefanic, koji je naglašavao radnu sposobnost i funkcionalnu građu psa.

Nemački ovčari su kasnije dobili brojne druge uloge, od policijskih i vojnih zadataka do traganja i spasavanja i pomoći osobama sa invaliditetom. Za takav rad biraju se i obučavaju odgovarajuće jedinke; sama pripadnost rasi nije garancija sposobnosti za određeni zadatak.
Izgled i dlaka
Nemački ovčar je mišićav pas, sa telom nešto dužim od visine u grebenu. Glava je klinastog oblika, sa snažnim vilicama, a oči su bademaste i najčešće tamne. Uši odraslog psa tipično su uspravne, dok kod šteneta njihov položaj može da se menja tokom razvoja.

Rep je obrastao gustom dlakom i u mirovanju visi u blagom luku; nije tipično uvijen preko leđa. Kretanje treba da bude skladno i slobodno. Izraženo otežano kretanje, šepanje ili bol nisu prihvatljivi kao „normalna osobina rase” i zahtevaju veterinarsku procenu.
Česte su crna boja sa smeđim ili svetlijim oznakama, vučjesiva boja i potpuno crna. Dužina dlake varira, ali poddlaka zahteva redovno održavanje. Gusta dlaka pruža određenu zaštitu od hladnoće, ali ne čini psa otpornim na ekstremnu hladnoću niti na pregrevanje.
Karakter i život sa porodicom
Mnogi nemački ovčari su pažljivi, vezani za svoje ljude i zainteresovani za zajednički rad. Mogu biti rezervisani prema nepoznatima i osetljivi na promene u okolini. Opreznost ne treba podsticati da preraste u lajanje, jurnjavu ili pretnje: cilj je pas koji ume mirno da reaguje i da se udalji od neprijatne situacije.

Može dobro živeti sa decom i drugim životinjama, ali to nije osobina zagarantovana rasom. Upoznavanje treba da bude postepeno, uz mogućnost odvajanja i odmora. Malo dete i pas ne treba da ostaju zajedno bez neposrednog nadzora odrasle osobe. Decu treba učiti da ne ometaju psa dok jede, spava ili se povlači na svoje mesto.
Ostajanje nasamo uči se postepeno. Uporno zavijanje, panični pokušaji izlaska, uništavanje vrata ili nemogućnost smirivanja tokom odsustva vlasnika mogu ukazivati na teškoće sa odvajanjem. Takvo ponašanje nije osveta i ne rešava se kažnjavanjem; potražite pomoć veterinara i stručnjaka za ponašanje koji radi metodama zasnovanim na nagrađivanju.
Obuka i socijalizacija
Obuka počinje dolaskom u novi dom: učenjem kućnih pravila, higijenskih navika, odazivanja na ime i mirnog odmora. Kratke, redovne vežbe sa hranom, igrom ili drugom nagradom obično su korisnije od dugih treninga. Doslednost znači jasna i predvidljiva pravila, a ne strogoću ili uspostavljanje „dominacije”.

Vežbajte dolazak na poziv, hodanje na opuštenom povocu, puštanje predmeta i odlazak na mesto za odmor.
Nova mesta, ljude, zvuke i mirne pse upoznajte postepeno, na udaljenosti na kojoj se pas oseća sigurno. Socijalizacija nije prisiljavanje na kontakt.
Sa veterinarom uskladite bezbedna rana iskustva šteneta sa zaštitom od zaraznih bolesti.
Izbegavajte fizičko kažnjavanje i zastrašivanje, koji mogu povećati strah i rizik od odbrambenog ponašanja.
Ako pas reži, nasrće ili se izrazito plaši, povećajte udaljenost od okidača i potražite stručnu pomoć, umesto da ga izlažete sve težim situacijama.
Kretanje, aktivnosti i stanovanje
Zdravom odraslom nemačkom ovčaru obično je potrebno više dnevnih izlazaka, uz priliku za njuškanje, igru i učenje. Potrebe nisu iste kod svakog psa: aktivnost prilagodite uzrastu, kondiciji, vremenu i zdravstvenom stanju. Igre traženja, rad nosom i kratki treninzi mogu biti podjednako važni kao fizičko kretanje.
Štene ne treba forsirati dugim trčanjem, ponavljanim skokovima ili vežbanjem do iscrpljenosti. Intenzivniji sport uvodite postepeno, kada razvoj i zdravlje to dozvoljavaju, uz savet veterinara. I odraslom psu su potrebni san i dani sa lakšim aktivnostima.
Život u stanu je moguć ako su njegove potrebe ispunjene. Dvorište je korisno, ali ne zamenjuje šetnje, obuku i druženje. Obezbedite bezbednu ogradu, mirno mesto za odmor i svakodnevni kontakt sa porodicom; stalna izolacija u dvorištu nije odgovarajuća zamena za zajednički život.
Nega i preventivna zaštita

Nemački ovčari se linjaju tokom cele godine, naročito pri sezonskoj promeni poddlake. Četkajte psa nekoliko puta nedeljno, a tokom jačeg linjanja po potrebi i svakodnevno. Kupajte ga kada je prljav, odgovarajućim šamponom za pse, i dobro osušite dlaku. Rutinsko brijanje nije način zaštite od vrućine.
Redovno pregledajte uši. Čistite ih samo po potrebi i prema savetu veterinara, bez guranja štapića u ušni kanal. Neprijatan miris, sekret, bol ili uporno tresenje glavom zahtevaju pregled.
Pratite dužinu noktiju i stanje jastučića šapa. Nokte skraćujte pažljivo ili zatražite pomoć stručne osobe.
Navikavajte psa na pranje zuba pastom namenjenom psima i na miran pregled tela.
Plan vakcinacije i zaštite od unutrašnjih i spoljašnjih parazita dogovorite sa veterinarom prema uzrastu, načinu života i lokalnim rizicima. Jedan fiksni raspored nije prikladan za sve pse.
Preventivne preglede planirajte najmanje jednom godišnje, a češće prema uzrastu i zdravstvenom stanju.
Tokom vrućine birajte hladnije delove dana za šetnju, obezbedite vodu i hladovinu i nikada ne ostavljajte psa u parkiranom vozilu. Izraženo dahtanje uz slabost, teturanje ili kolaps može ukazivati na toplotni udar: odmah započnite hlađenje vodom koja nije ledena i zatražite hitnu veterinarsku pomoć.
Ishrana
Birajte potpunu hranu primerenu uzrastu i zdravstvenom stanju. Za štene je važna hrana namenjena rastu velikih rasa, sa odgovarajućim odnosom hranljivih materija. Ne dodajte kalcijum ili druge suplemente na svoju ruku. Domaću ishranu treba da sastavi veterinar sa znanjem iz ishrane pasa; meso i povrće sami po sebi nisu uravnotežen obrok.
Štenci se obično hrane kroz tri do četiri manja obroka, a odrasli psi često kroz dva. Starost sama po sebi nije razlog za prelazak na jedan veliki obrok dnevno. Količinu prilagođavajte telesnoj kondiciji i aktivnosti, uz uračunate poslastice. Rebra treba da se lako napipaju, a struk da bude vidljiv, bez izražene mršavosti.
Izbegavajte obilne obroke neposredno uz intenzivnu aktivnost i ne podstičite halapljivo jedenje. To ne uklanja rizik od uvrtanja želuca. Sveža voda treba stalno da bude dostupna, a promenu hrane uvodite postepeno.
Čokoladu, grožđe i suvo grožđe, luk i beli luk, alkohol, kofein i proizvode sa ksilitolom držite van domašaja. Ako posumnjate da je pas pojeo otrovnu materiju, odmah kontaktirajte veterinara i ne izazivajte povraćanje bez njegovog uputstva.
Zdravlje: na šta obratiti pažnju
Nemački ovčari imaju povećan rizik od pojedinih naslednih i drugih oboljenja, ali ih neće razviti svaki pas. Među važnim problemima su displazija kukova i laktova, bolesti kičme i neurološka oboljenja poput degenerativne mijelopatije. Mogu se javiti i poremećaji varenja, uključujući egzokrinu insuficijenciju pankreasa.
Šepanje, ukočenost, nevoljnost za ustajanje ili penjanje stepenicama zahtevaju pregled. Ne dajte lekove protiv bolova namenjene ljudima bez veterinarskog naloga.
Slabost zadnjih nogu, vučenje šapa ili gubitak koordinacije imaju različite moguće uzroke. Nagla slabost, jak bol ili nemogućnost hoda zahtevaju hitnu procenu.
Mršavljenje uprkos dobrom apetitu, učestale obilne stolice ili dugotrajan proliv razlog su za veterinarsko ispitivanje, a ne samo za menjanje hrane.
Posebno hitno stanje je proširenje i uvrtanje želuca. Upozoravajući znaci su bezuspešni pokušaji povraćanja, nemir, pojačano slinjenje, bolan ili uvećan stomak, slabost i kolaps. Ne čekajte da se pojave svi simptomi: odmah krenite u veterinarsku ambulantu i najavite dolazak. Kućno lečenje nije bezbedno.
Održavanje zdrave težine i primerena aktivnost pomažu opštem zdravlju, ali ne mogu sprečiti sva nasledna oboljenja. Pri izboru šteneta tražite dokumentovane rezultate pregleda kukova i laktova roditelja i objašnjenje drugih testova relevantnih za njihovu liniju. Ni uredni nalazi roditelja ne garantuju potpuno zdravo potomstvo.
Kome odgovara nemački ovčar?
Najviše odgovara ljudima koji žele svakodnevno da rade sa psom i imaju vremena za šetnje, obuku, negu i odmor u njegovom društvu. Prethodno iskustvo je korisno, ali i početnik može biti dobar vlasnik uz pripremu i stručnu podršku. Nije dobar izbor ako se očekuje pas koji će većinu dana provoditi sam ili se zadovoljiti samo boravkom u dvorištu.
Razlike između radnih i izložbenih linija mogu uticati na građu, motivaciju i potrebe za aktivnošću, ali oznaka linije ne opisuje pouzdano svaku jedinku. Za porodični život birajte psa čiji temperament i potrebe odgovaraju vašoj svakodnevici, a ne samo željeni izgled.
Kako izabrati štene ili odraslog psa
Posetite odgajivača, upoznajte majku legla kada je to moguće i pogledajte uslove u kojima štenci odrastaju. Pitajte o zdravlju i ponašanju roditelja, ranim iskustvima štenaca i podršci nakon preuzimanja. Jedan kratak susret ne može pouzdano predvideti budući temperament.
Štene ne treba odvajati prerano od majke i legla; preuzimanje se obično razmatra od navršenih osam nedelja, uz uvažavanje njegovog razvoja i lokalnih pravila. Tražite evidenciju o veterinarskim pregledima, vakcinaciji i zaštiti od parazita. Rodovnik potvrđuje poreklo, a ne zdravlje ili kvalitet budućeg porodičnog života.
Proverite pravila o identifikaciji, registraciji i dokumentima kod nadležnog organa i veterinara u zemlji u kojoj živite. Mikročip nije uređaj za praćenje lokacije; važno je da bude povezan sa tačnim kontakt-podacima vlasnika. Za prelazak granice posebno proverite uslove zemlje odredišta i tranzitnih zemalja pre dogovora o preuzimanju.
Udomljavanje odraslog psa takođe je mogućnost. Razgovarajte sa organizacijom ili dosadašnjim starateljem o njegovom ponašanju, zdravlju, odnosu prema drugim životinjama i iskustvu sa ostajanjem nasamo. Planirajte postepeno prilagođavanje novom domu.
Cena i troškovi držanja
Cena nabavke znatno varira prema zemlji, odgajivaču, poreklu i obavljenim zdravstvenim pregledima. Oglasi sa oznakama „pet”, „breed” ili „show” nisu jedinstven sistem kvaliteta i ne garantuju temperament, radnu sposobnost ili budući izložbeni uspeh. Visoka cena nije zamena za dokumentaciju i odgovoran uzgoj.
Pre odluke napravite budžet za hranu, preventivnu veterinarsku negu, obuku, opremu i čuvanje tokom odsustva, kao i rezervu za hitno lečenje. Kod velikog psa dugoročni troškovi mogu biti znatno važniji od početne cene.